U Beogradu na X međunarodnom forumu među okupljenima i predstavnik UGPRŠ 91-96 U BIH

 

Koalicija za REKOM je organizovala X međunarodni forum za tranzicionu pravdu u post-jugoslovenskim zemljama, koji je održan 15. i 16. novembra 2014. godine u Beogradu.  Forum je bio posvećen sumiranju postignuća u oblasti tranzicione pravde. Ocjenu o postignućima u oblasti krivične pravde dale su nevladine organizacije za ljudska prava koje prate suđenja za ratne zločine u Srbiji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i na Kosovu. Svoje mišljenje iznijeli su žrtve i članovi akademske zajednice, a umjetnici su predstavili svoj pristup prošlosti upotrebom činjenica u stvaranju umjetničkih djela, posebno u pozorišnim predstavama i filmovima.Ovogodišnji Forum se odvijao u kontekstu završetka rada izaslanika za REKOM, koje su delegirali predsjednici država u regionu sa zadatkom da analiziraju Prijedlog statuta REKOM-a iz ugla pravnih i ustavnih mogućnosti osnivanja REKOM-a. Za vrijeme Foruma predsjednici su informsali javnost o svojim odlukama o zahtijevu Koalicije za REKOM za osnivanje te komisije.

Forum je okupio oko 250 predstavnika civilnog društva, među kojima i udruženja porodica žrtava i članova tih porodica, članove Koalicije za REKOM, aktiviste organizacija za ljudska prava, zatim, sudije, tužioce, umjetnike, predavače i istraživače tranzicione pravde, kao i predstavnike domaćih državnih i međunarodnih organizacija koje se bave upostavljanjem vladavine prava, narušene ratovima 1990-ih godina.

Na forumu među okupljenim prestavnicima udruženja iz cijelog Regiona  bio je i prestavnik UGPRŠ 91-96 U BIH koga je zastupao predsjednik udruženja Ante Vico.



 


Rekom će utvrditi činjenice o ratnim zločinima u ex-Jugoslaviji.Koordinatorica REKOM-a Nataša Kandić ocijenila je da su države regije, 20 godina poslije rata, prihvatile kaznenu odgovornost kao mehanizam za suočavanje s prošlošću dok su organizacije civilnog sektora izgradile drugi mehanizam fokusiran na žrtve, rečeno je to na Desetom forumu o tranzicijskoj pravdi održanom tijekom vikenda u Beogradu nakon što je na VII. Skupštini prihvaćen prijedlog Izmjena Statuta REKOM-a koje su izradili izaslanici predsjednika Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Kosova te bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.Koalicija REKOM posebno je pozdravila stav izaslanika da među ciljevima Komisije bude i ‘unapređenje obrazovnih programa u skladu s činjenicama koje ustanovi Komisija’. Također je postignuta potpuna suglasnost o tome da Komisija treba utvrditi činjenice o ratnim zločinima i drugim kršenjima ljudskih prava, izvršenim u razdoblju od 1. siječnja 1991. do kraja prosinca 2001.

O ‘istraživanju političkih i društvenih okolnosti koje su odlučujuće doprinijele izbijanju ratova, kao i činjenju ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava’ mišljenja su kako je ključno da REKOM istraži uzroke rata, ali i da je to moguće započeti nakon utvrđivanja činjenica o ratnim zločinima.

Time bi postjugoslavenske zemlje, prvi put u povijesti postkonfliktnih društava, samostalno, bez uvjetovanja i pritiska međunarodne zajednice, započele s izgradnjom regionalnog mehanizma za suočavanje s prošlošću koji ima potencijal otkloniti nedostatke sudske pravde i informacijsku blokadu otkrivanja preostalih masovnih grobnica te osigurati poštovanje činjenica i osobnih iskustava.

Koalicija za REKOM ocijenila je da se pronalaženjem ostataka nestalih osoba postavlja kamen temeljac u stvaranju javne kulture sjećanja o zajedničkoj prošlosti.

Kao što kaže kanadski povjesničar Max Bergholz: ‘Posmrtni ostaci su presudni fizički simbol sjećanja na žrtve, jer samo stvarna fizička prisutnost tijela daje moć živima da zahtijevaju sjećanje na mrtve. Kada nema tijela, nema sahrane, nema vjerskih obreda na grobljima niti grobova. Kada nema grobova, nema javnog pamćenja na mrtve i sve ostaje u okviru obiteljskog sjećanja.’

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *