Veliko srce i humanost naše volonterke

Ono što je zanimljivo u ovoj priči jeste da dobrovoljno radi i pored visokog stupnja trudnoće i uskoro po prvi put postaje roditelj, civilna je žrtva rata, kao dijete ostala je bez majke u proteklom ratu.

Mnogi mladi prije bilo kakvog radnog iskustva žele – volontirati. Tako pomažu društvu, ali i stječu nova znanja i iskustva. Veliko srce i humanost, želja za boljitkom pojedinaca, ali i cjelokupne zajednice karakteristike su volontera UGPRŠ 91-96 U BIH.

Punih pet godina Elvira Hadrović svakodnevno pomaže u različitim projektima koje udruženje organizuje i realizuje putem svojih volontera. S članovima udruženja dosad je osmislila i provela ukupno 76 akcija humanitarne pomoći svojim sugrađanima, neka imena smo objavili na našoj Web i Fb stranici, a zbog osjetljivosti situacije neke od njih ne smijemo otkrivati. A ono što je drži u ovoj priči je osjećaj zadovoljstva kad nekome pomogne iako je u velikom stupnju trudnoće i uskoro prvi put postataje  roditelj, civilna je žrtva rata, kao dijete ostala je bez majke u proteklom ratu.

Pa kakva god trudnica bila, nije ni poželjno ni normalno da u visokom stupnju trudnoće  se izlaže velikim naporima i teretu, ali ona je tako odlučila – kažu u ovoj organizaciji.

“Meni kao osobi to mnogo znači, da sam nekome korisna i da nekome mogu pomoći, znači mi mnogo posebno kad pomažem starijim, nemoćnim i bolesnim osobama”, kaže volonterka Elvira Hadrović.

Iako volontiranje postoji otkako i ljudi tek se u posljednjih 10-tak godina počelo razvijati. A broj volontera raste! No pomoć koju pružaju utječe i na njih same. Svrha volontiranja, slažu se, pokazati je građanima koliko su solidarni. I dok imaju njih, tvrde, neće biti sami.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *